Podrobno

Slovenski odnos prema (kon)federalizmu, autonomaštvu i unitarizmu od Vidovdanskoga ustava do izbora 1923. godine
ID Ivašković, Igor (Avtor)

.pdfPDF - Predstavitvena datoteka, prenos (191,11 KB)
MD5: 3D8C92C9B909C5B3616A6EACD02CA011
URLURL - Izvorni URL, za dostop obiščite https://hrcak.srce.hr/en/334168 Povezava se odpre v novem oknu

Izvleček
U članku se preko objava časopisa i memoarskih zapisa istaknutih pojedinaca analizira odnos slovenske političke sfere prema kulturnom i teritorijalnom aspektu jugoslavenstva u periodu od donošenja Vidovdanskoga ustava do izbora 1923. S teritorijalnoga je aspekta u svim dijelovima političkoga spektra u Slovenaca primjetna želja za pridruživanjem Bugara jugoslavenskoj državnoj zajednici. Dok je za slovenske liberale to bio prirodan slijed događaja kojemu su težili u skladu sa svojom panslavenskom ideologijom, kod pretežnoga dijela konzervativaca to je bio put prema smanjenju unutardržavnoga srpskog pritiska. Istovremeno su u svim segmentima slovenske politike neposredno nakon donošenja Vidovdanskoga ustava primjetni određeni elementi autonomaštva, koje je egzistiralo čak i u dijelu unitarizmu sklonih liberala. Ipak, unatoč unutarnjim rascjepima, političku pobjedu u proučavanom razdoblju odnose slovenski konzervativci. Iako se njihova vizija jugoslavenstva i s teritorijalnoga i s kulturnoga aspekta znatno razlikovala od vizija tadašnjih vlasti, konzervativci koriste umjerenu opozicijsku retoriku te izvlače korist iz djelomičnoga preklapanja njihovih taktičkih planova s vizijama radikala, što će poslije dovesti i do suradnje najveće slovenske i srpske političke opcije. S druge strane, iako socijaldemokrati i komunisti nisu imali izabranih predstavnika na izborima, slovenski su komunisti u tom razdoblju bili jedni od inicijatora prava na samoodređenje naroda. To je ubrzo uključeno kao temeljna odrednica u program Komunističke partije Jugoslavije, a borba protiv centralizma postala je temeljnom sastavnicom njezine strategije uspona na vlast.

Jezik:Hrvaški jezik
Ključne besede:jugoslavenstvo, Slovenci, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, federalizam, unitarizam
Vrsta gradiva:Članek v reviji
Tipologija:1.01 - Izvirni znanstveni članek
Organizacija:EF - Ekonomska fakulteta
Status publikacije:Objavljeno
Različica publikacije:Objavljena publikacija
Leto izida:2025
Št. strani:Str. 45-67
Številčenje:God. 57, br. 1
PID:20.500.12556/RUL-180009 Povezava se odpre v novem oknu
UDK:94(497.1)"1914/1918"
ISSN pri članku:0590-9597
DOI:10.22586/csp.v57i1.34525 Povezava se odpre v novem oknu
COBISS.SI-ID:245789187 Povezava se odpre v novem oknu
Avtorske pravice:
Na spletni strani založnika navedeno, da članki izhajajo pod licenco CC BY-NC 4.0.
Datum objave v RUL:27.02.2026
Število ogledov:216
Število prenosov:48
Metapodatki:XML DC-XML DC-RDF
:
Kopiraj citat
Objavi na:Bookmark and Share

Gradivo je del revije

Naslov:Časopis za suvremenu povijest
Skrajšan naslov:Čas. suvrem. povij.
Založnik:Hrvatski institut za povijest
ISSN:0590-9597
COBISS.SI-ID:4056066 Povezava se odpre v novem oknu

Licence

Licenca:CC BY-NC 4.0, Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno 4.0 Mednarodna
Povezava:http://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/deed.sl
Opis:Licenca Creative Commons, ki prepoveduje komercialno uporabo, vendar uporabniki ne rabijo upravljati materialnih avtorskih pravic na izpeljanih delih z enako licenco.

Sekundarni jezik

Jezik:Angleški jezik
Naslov:Slovene attitude towards (con)federalism, autonomism and unitarism from the Vidovdan Constitution to elections in 1923
Izvleček:
The article uses journal publications and memoirs of prominent individuals to analyze the Slovene political sphere’s attitude toward the cultural and territorial aspects of the Yugoslav idea during the period from the Vidovdan Constitution to the elections of 1923. From a territorial perspective, a desire to incorporate Bulgarians into the Yugoslav state was evident across all factions of the Slovene political spectrum. For the Slovene liberals, this was seen as a natural sequence of events aligned with their pan-Slavic ideology, while conservatives viewed it as a strategy to reduce internal Serbian dominance. During this period, elements of autonomism were noticeable in all segments of Slovene politics, including among some liberals who otherwise supported the idea of Yugoslav unitarism. Despite internal divisions, the Slovene conservatives emerged as the political winners of that time. Although their vision of Yugoslavism – both territorial and cultural – differed significantly from that of the state authorities, the conservatives employed moderate oppositional rhetoric. They capitalized on the partial alignment of their tactical goals with those of the Radical Party, eventually fostering cooperation between the largest Slovene and Serbian political parties. On the other hand, although the social democrats and communists had no elected representatives in the elections, Slovenian communists were among the early advocates of the right to national self-determination during this period. This principle was soon integrated as a fundamental tenet of the Communist Party of Yugoslavia’s programme, and the struggle against centralism became a key pillar of its strategy for gaining power.

Ključne besede:Slovenija, Hrvaška, Slovenci, zgodovina, svetovna vojna 1914-1918, politične stranke, Slovenia, Croatia, Slovenians, World War 1914-1918, history, political parties

Podobna dela

Podobna dela v RUL:
Podobna dela v drugih slovenskih zbirkah:

Nazaj