Dinamika slovenske politike tijekom diktature kralja Aleksandra Karađorđevića i njezin utjecaj na Hrvatsku

Ivašković, Igor (avtor)

U članku se analiziraju stavovi triju glavnih slovenskih političkih struja – katoličkih narodnjaka, liberala i komunista – nakon što je kralj Aleksandar Karađorđević uveo diktaturu u siječnju 1929. godine pa sve do njegova ubojstva 1934. godine. Identi¬ficiraju se ključne točke i razlike u političkim programima, posebice u pogledima na unutarnje državno uređenje Kraljevine SHS / Jugoslavije, njezin međunarodni položaj te posebnosti političkih strategija u ostvarivanju vlastitih političkih ciljeva. Unatoč prvotnim pozitivnim reakcijama, novi državni režim brzo je doživio kritiku najveće slovenske političke opcije, Slovenske narodne stranke. Nezadovoljstvo je kulminiralo u obliku Ljubljanskih punktacija, čiji je temeljni zahtjev bio sjedinjenje Slovenaca u Jugoslaviji u jednu političku cjelinu koja bi privukla i ostale Slovence u susjednim državama. Ova je kritika vlasti iz vizure Beograda predstavljala opasnost za destabilizaciju zapadnog dijela zemlje i narušavanje odnosa s Italijom i Austrijom. Katoličke narodnjake u vladi zamijenili su slovenski liberali, koji su u tom potezu vidjeli potencijal za preuzimanje primata na slovenskim područjima. Međutim, prosječan slovenski stanovnik nije bio sklon ideji jedinstvene jugoslavenske nacije. Slovenski komunisti, suprotno liberalima, shvaćali su da je nacionalno pitanje snažno prisutno u slovenskom puku. Stoga je njihova politička taktika bila temeljena na kritici velikosrpstva i promociji ideje prava na samoodređenje slovenskog naroda. Ipak, sa strateškog gledišta, tu su taktiku uklopili u plan „dragovoljne jugoslavenske federacije“, pokušavajući sjediniti ideju suverenosti pojedinih južnoslavenskih naroda i jugoslavenskog geopolitičkog konstrukta. Takva je situacija među Slovencima relativno povoljno utjecala na položaj Hrvata u nastojanjima uređivanja vlastitog statusa u Kraljevini Jugoslaviji.

• Jezik: Hrvaški jezik
• Ključne besede: Kraljevina Jugoslavija, Slovenci, diktatura, Slovenska narodna stranka, liberali, komunisti
• Vrsta gradiva: Članek v reviji
• Tipologija: 1.02 - Pregledni znanstveni članek
• Organizacija: EF - Ekonomska fakulteta
• Status publikacije: Objavljeno
• Različica publikacije: Objavljena publikacija
• Leto izida: 2024
• Št. strani: Str. 425-454
• Številčenje: Vol. 56, br. 2
• PID: 20.500.12556/RUL-180005
• UDK: 94(41/49)
• ISSN pri članku: 0353-295X
• DOI: 10.17234/RadoviZHP.56.27
• COBISS.SI-ID: 234537731

Avtorske pravice

Na spletni strani založnika navedeno, da članki izhajajo pod licenco CC BY 4.0.

• Datum objave v RUL: 27.02.2026

Gradivo je del revije

• Naslov: Radovi
• Skrajšan naslov: Rad. - Zavod za hrvat. povij.
• Založnik: Zavod za hrvatsku povijest
• ISSN: 0353-295X
• COBISS.SI-ID: 3074306

Licence

• Licenca: CC BY 4.0, Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 Mednarodna
• Povezava: http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/deed.sl
• Opis: To je standardna licenca Creative Commons, ki daje uporabnikom največ možnosti za nadaljnjo uporabo dela, pri čemer morajo navesti avtorja.

Sekundarni jezik

• Jezik: Angleški jezik
• Naslov: Slovenian political dynamics during the dictatorship of King Aleksandar Karađorđević and their impact on Croatia

Izvleček

The article analyzes the perspectives of the three main Slovenian political factions - the Catholic populists, liberals, and communists - during the period following King Aleksandar Karađorđević’s imposition of dictatorship in January 1929 until his assassination in 1934. It identifies key points of divergence in their political agendas, particularly regarding the internal governance of the Kingdom of SCS/Yugoslavia, its international position, and the distinctive political strate- gies employed to achieve their respective goals. Despite initial positive reactions, the new state regime quickly faced criticism from the largest Slovenian political faction, the Slovenian People’s Party. This dissatisfaction culminated in the form of the Ljubljana Points, which primarily demanded the unification of Slovenians within Yugoslavia into a single political entity capable of attracting Slovenians from neighboring countries. From the Belgrade perspective, this criticism was seen as a potential threat to the stability of the western regions of the country and to relations with Italy and Austria. Slovenian liberals replaced the Catholic People’s Party in the government, viewing this as an opportunity to assert political primacy in Slovenian regions. However, the average Slovenian was not inclined to support the idea of a unified Yugoslav nation. In contrast, Slovenian communists recognized the strong resonance of the national question among the Slovenian population. Their political tactics included criticizing Greater Serbian ideology and advocating for the right to self-determination for the Slovenian people. From a strategic perspective, the communists integrated this approach into their broader vision of a ‘voluntary Yugoslav federation,’ seeking to reconcile the sovereignty of individual South Slavic nations with the Yugoslav geopolitical framework. This dynamic within Slovenian politics had a relatively positive influence on the position of Croats, bolstering their efforts to redefine their status within the Kingdom of Yugoslavia.

• Ključne besede: Slovenija, Hrvaška, zgodovina, liberalizem, Slovenia, Croatia, history, liberalism