Unatoč znatnom porastu istraživanja o vegetarijanstvu i veganstvu (veg*stvu), međunacionalne studije koje ispituju njihovu opću društvenu percepciju ostaju rijetke. Ovo istraživanje empirijski analizira nacionalno reprezentativne uzorke iz Slovenije i Hrvatske. Rezultati pokazuju dominaciju kulture utemeljene na konzumaciji mesa u obje zemlje, pri čemu veg*stvo ostaje marginalna pojava. Stavovi javnosti prema veg*stvu pretežito su negativni, premda nešto blaži u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Klaster analiza identificira tri skupine ispitanika: izrazito odbacujuće, umjereno naklonjene te međuskupinu koja nije uvjerena argumentima za odricanje od životinjskih proizvoda, ali istodobno pokazuje najmanju kritičnost prema samoj praksi veganstva. To sugerira da osobno neprihvaćanje obrazloženja ne mora nužno značiti i odbacivanje prakse. U Hrvatskoj je skupina koja odbacuje veg*stvo znatno manja, a skupina sklonija veg*stvu veća nego u Sloveniji. U obje zemlje žene i mlađe osobe iskazuju manje negativne stavove prema veganstvu. Obrazovanje ima značajan utjecaj samo u Sloveniji, gdje su obrazovaniji ispitanici prijemčiviji klasičnim argumentima za veg*stvo te iskazuju manju odbojnost prema veganstvu. Na koncu, predlažemo kratak set pitanja pogodnih za uključivanje u jedno od velikih periodičnih međunarodnih istraživanja, kako bi se omogućila sveobuhvatna analiza društvenih i kulturnih dimenzija veg*stva i njegove percepcije u različitim društvima i kulturama.
|