Details

Slovenski odnos prema (kon)federalizmu, autonomaštvu i unitarizmu od Vidovdanskoga ustava do izbora 1923. godine
ID Ivašković, Igor (Author)

.pdfPDF - Presentation file, Download (191,11 KB)
MD5: 3D8C92C9B909C5B3616A6EACD02CA011
URLURL - Source URL, Visit https://hrcak.srce.hr/en/334168 This link opens in a new window

Abstract
U članku se preko objava časopisa i memoarskih zapisa istaknutih pojedinaca analizira odnos slovenske političke sfere prema kulturnom i teritorijalnom aspektu jugoslavenstva u periodu od donošenja Vidovdanskoga ustava do izbora 1923. S teritorijalnoga je aspekta u svim dijelovima političkoga spektra u Slovenaca primjetna želja za pridruživanjem Bugara jugoslavenskoj državnoj zajednici. Dok je za slovenske liberale to bio prirodan slijed događaja kojemu su težili u skladu sa svojom panslavenskom ideologijom, kod pretežnoga dijela konzervativaca to je bio put prema smanjenju unutardržavnoga srpskog pritiska. Istovremeno su u svim segmentima slovenske politike neposredno nakon donošenja Vidovdanskoga ustava primjetni određeni elementi autonomaštva, koje je egzistiralo čak i u dijelu unitarizmu sklonih liberala. Ipak, unatoč unutarnjim rascjepima, političku pobjedu u proučavanom razdoblju odnose slovenski konzervativci. Iako se njihova vizija jugoslavenstva i s teritorijalnoga i s kulturnoga aspekta znatno razlikovala od vizija tadašnjih vlasti, konzervativci koriste umjerenu opozicijsku retoriku te izvlače korist iz djelomičnoga preklapanja njihovih taktičkih planova s vizijama radikala, što će poslije dovesti i do suradnje najveće slovenske i srpske političke opcije. S druge strane, iako socijaldemokrati i komunisti nisu imali izabranih predstavnika na izborima, slovenski su komunisti u tom razdoblju bili jedni od inicijatora prava na samoodređenje naroda. To je ubrzo uključeno kao temeljna odrednica u program Komunističke partije Jugoslavije, a borba protiv centralizma postala je temeljnom sastavnicom njezine strategije uspona na vlast.

Language:Croatian
Keywords:jugoslavenstvo, Slovenci, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, federalizam, unitarizam
Work type:Article
Typology:1.01 - Original Scientific Article
Organization:EF - School of Economics and Business
Publication status:Published
Publication version:Version of Record
Year:2025
Number of pages:Str. 45-67
Numbering:God. 57, br. 1
PID:20.500.12556/RUL-180009 This link opens in a new window
UDC:94(497.1)"1914/1918"
ISSN on article:0590-9597
DOI:10.22586/csp.v57i1.34525 This link opens in a new window
COBISS.SI-ID:245789187 This link opens in a new window
Copyright:
Na spletni strani založnika navedeno, da članki izhajajo pod licenco CC BY-NC 4.0.
Publication date in RUL:27.02.2026
Views:212
Downloads:48
Metadata:XML DC-XML DC-RDF
:
Copy citation
Share:Bookmark and Share

Record is a part of a journal

Title:Časopis za suvremenu povijest
Shortened title:Čas. suvrem. povij.
Publisher:Hrvatski institut za povijest
ISSN:0590-9597
COBISS.SI-ID:4056066 This link opens in a new window

Licences

License:CC BY-NC 4.0, Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International
Link:http://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/
Description:A creative commons license that bans commercial use, but the users don’t have to license their derivative works on the same terms.

Secondary language

Language:English
Title:Slovene attitude towards (con)federalism, autonomism and unitarism from the Vidovdan Constitution to elections in 1923
Abstract:
The article uses journal publications and memoirs of prominent individuals to analyze the Slovene political sphere’s attitude toward the cultural and territorial aspects of the Yugoslav idea during the period from the Vidovdan Constitution to the elections of 1923. From a territorial perspective, a desire to incorporate Bulgarians into the Yugoslav state was evident across all factions of the Slovene political spectrum. For the Slovene liberals, this was seen as a natural sequence of events aligned with their pan-Slavic ideology, while conservatives viewed it as a strategy to reduce internal Serbian dominance. During this period, elements of autonomism were noticeable in all segments of Slovene politics, including among some liberals who otherwise supported the idea of Yugoslav unitarism. Despite internal divisions, the Slovene conservatives emerged as the political winners of that time. Although their vision of Yugoslavism – both territorial and cultural – differed significantly from that of the state authorities, the conservatives employed moderate oppositional rhetoric. They capitalized on the partial alignment of their tactical goals with those of the Radical Party, eventually fostering cooperation between the largest Slovene and Serbian political parties. On the other hand, although the social democrats and communists had no elected representatives in the elections, Slovenian communists were among the early advocates of the right to national self-determination during this period. This principle was soon integrated as a fundamental tenet of the Communist Party of Yugoslavia’s programme, and the struggle against centralism became a key pillar of its strategy for gaining power.

Keywords:Slovenija, Hrvaška, Slovenci, zgodovina, svetovna vojna 1914-1918, politične stranke, Slovenia, Croatia, Slovenians, World War 1914-1918, history, political parties

Similar documents

Similar works from RUL:
Similar works from other Slovenian collections:

Back