Pametni gradovi sve se više prepoznaju kao ključno rješenje za izazove koje donose ubrzana urbanizacija, klimatske promjene te različite političke, zdravstvene i druge krize. Njihova je primarna svrha promicanje održivog razvoja, ublažavanje postojećih problema povezanih s klimatskim promjenama te osiguranje
kvalitetnog života građana. U tom procesu nužna je učinkovita suradnja dionika iz javnog sektora, akademske zajednice, industrije i šire zajednice. Cilj ovog istraživanja je istražiti kako se razvijaju usluge pametnih gradova usmjerene na održivost iz perspektive više skupina dionika. Korišten je kvalitativni, eksplorativni pristup, a provedeno je jedanaest intervjua s ekspertima iz javnog sektora, akademske zajednice i industrije u tri zemlje. Tematskom i komparativnom analizom utvrđena je pojava novog sustava u procesu stvaranja inovacija – podatkovnog sustava. Međutim, dionici naglašavaju kako tehnologija sama po sebi nije dovoljna za razvoj pametnih gradova, već ističu potrebu za donošenjem odluka temeljenih na ljudskim vrijednostima koje su usklađene s potrebama građana i mogućnostima gradova. U radu se predlaže tematska mapa koja prikazuje različita tumačenja definicija pametnih gradova među različitim skupinama dionika. Također, predlaže se okvir temeljen na modelu peterostruke spirale za poticanje inovacija, suradnje i održivog razvoja u stvaranju usluga
pametnih gradova usmjerenih na održivost, uz prijedlog proširenja tog modela uključivanjem podatkovnih sustava.
|
