Očekivano trajanje života raste u svim zemljama bivše Jugoslavije. Ovaj rad opisuje i uspoređuje recentne trendove u očekivanom trajanju života u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Što je potaknulo najnoviji porast? U kojim se dobnim skupinama I kod kojih se uzroka smrti bilježi najveći pad mortaliteta? Jesu li se tri zemlje pridružile kardiovaskularnoj revoluciji? Postoje li razlike među zemljama? Ima li prostora za daljnji napredak? Kako bismo ponudili odgovore na ova pitanja, u istraživanju upotrebljavamo tablice doživljenja i dekompozicijsku analizu. Ključni su nalazi: 1) pad smrtnosti od bolesti cirkulacijskoga sustava među starijim stanovništvom najviše je pridonio rastu očekivanoga trajanja života 2001–2017 kod obaju spolova u svim trima zemljama, 2) očekivano trajanje života u Sloveniji raslo je najbrže i povećao se jaz među zemljama, 3) pod slovenskim stopama kardiovaskularnoga mortaliteta prema dobi, u Hrvatskoj bi očekivano trajanje života poraslo za 1,79 godina i kod žena i kod muškaraca, a u Srbiji za 3,97 godina kod žena, odnosno za 3,26 godina kod muškaraca.
|