20.500.12556/RUL-180863 Meritokracija priča o regulatornoj ideji našeg vremena U početnim poglavljima analizirali smo društvene uvjete koji su značajno doprinijeli nastanku i usponu meritokracije kao dominantne racionalnosti. Pokazali smo da je tijekom protekla tri stoljeća promijenila, revalorizirala i općenito značajno odredila način na koji pojedinci i pojedinke u zapadnim društvima percipiraju svijet i svoje živote. Istovremeno smo utvrdili da njezin položaj u društvu održavaju političari, učitelji, roditelji i predstavnici drugih javnosti. Uspjeh osnovne ideje meritokracije, nagrađivanja pojedinaca, odnosno pojedinke na temelju njihovih sposobnosti i truda, u značajnoj mjeri pripisali smo njezinoj kompatibilnosti s demokracijom i tržišnim gospodarstvom. Demokracija se, naime, oslanja na slobodu i jednake formalne mogućnosti za sve te u znatnoj mjeri oboje omogućuje; s druge strane, uzlet rada za nadnicu i tržišnih mehanizama zahtijeva korištenje svih mogućih nacionalnih i globalnih potencijala »ljudskog kapitala«. Tematizirali smo Youngovu inovativnu formulaciju meritokratskog kriterija u obliku formule »trud + IQ donosi zaslužnost « (1958) i pokazali da ključni elementi u formulaciji nisu slučajni. In the initial chapters of the present book, we analyzed the social conditions that significantly contributed to the emergence and rise of meritocracy as the dominant rationality. We have argued that over the last three centuries it has reshaped, shifted the values of, and, in general, significantly determined the way the world and the lives of individuals in Western societies have been perceived. At the same time, we have argued that its position in society has been sustained by politicians, teachers, parents, and other members of the public. We have attributed the success of the basic idea of meritocracy—rewarding the individual according to his or her abilities and efforts—in large part to the way it fits within the twin pillars of democracy and the market economy. Democracy relies on, and to a large extent enables, freedom and equal formal opportunities for all; the rise of wage labor and market mechanisms, on the other hand, requires the harnessing of all possible national and global potentials of “human capital.” We have thematized Young’s innovative criterion for evaluating meritocracy using the formula “effort + IQ brings merit” (1958) and argued that the two key elements in the formula did not come about by chance. meritokracija edukacijska meritokracija kritika meritokracije jednakost pravednost meritocracy educational meritocracy critique of meritocracy equality equity true false true Naklada Leta, Založba Univerze v Ljubljani = University of Ljubljana Press Hrvaški jezik Angleški jezik Podatek o licenci CC BY-SA 4.0 je naveden na pristajalni strani knjige (glej zgoraj izvorni URL). (Datum opombe: 30. 3. 2026) Neznano 2026-03-18 11:25:05 2026-03-27 16:04:48 2026-04-24 16:05:13 0000-00-00 00:00:00 2026 0 Zagreb, Ljubljana 0 IZVLEČEK: V začetnih poglavjih dela, ki je pred vami, smo analizirali družbene pogoje, ki so bistveno prispevali k vzniku in vzponu meritokracije kot prevladujoče racionalnosti. Dokazovali smo, da je skozi zadnja tri stoletja predrugačila, prevrednotila ter na splošno pomembno določala način dojemanja sveta in življenja posameznikov in posameznic v zahodnih družbah. Hkrati smo ugotavljali, da njen položaj v družbi ohranjajo politiki, učiteljstvo, starši in predstavniki drugih javnosti. Uspeh osnovne ideje meritokracije, nagrajevanje posameznika oziroma posameznice glede na njegove, njene sposobnosti in trud smo v pomembnem delu pripisali njenemu ujemanju z dvojčkom demokracija in tržno gospodarstvo. Demokracija namreč stavi na svobodo in enake formalne možnosti za vse ter oboje v precejšnji meri tudi omogoča; razmah mezdnega dela in tržnih mehanizmov pa po drugi strani terja izkoristek vseh mogočih nacionalnih in globalnih potencialov »človeškega kapitala«. Tematizirali smo Youngov inovativni zapis meritokratskega kriterija v obliki formule »trud + IQ prinaša zaslužnost« (1958) in dokazovali, da se ključna elementa v zapisu nista znašla po naključju. / KLJUČNE BESEDE: meritokracija, edukacijska meritokracija, kritika meritokracije, enakost, pravičnost, družbena neenakost, pravičnost, izobraževanje, družbeni vidik 277 str. 0000-00-00 Zaloznikova Objavljeno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 0000-00-00 9789534624951 10.4312/9789534624951 275856643 Meritokracija_knjiga.pdf Meritokracija_knjiga.pdf 1 C0A8E7BB4E09463F0F531A45BB1F5E02 49abb044bad6516812400ec9b9bd6b14a046a1d7dba5ef58a18bd073e45b84a9 b51af7f8-22b4-11f1-b0ab-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=230778 https://ebooks.uni-lj.si/ZalozbaUL/catalog/book/883 0 38ab705f-2c44-11f1-b0ab-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=231596 Pedagoška fakulteta Filozofska fakulteta 0 0 0