20.500.12556/RUL-176710 Pogledi slovenskih političara o ulozi jezika u izgradnji nacije na početku 20. stoljeća Slovenian expectations and political splits from the December 1 Act to the election for the Constituent Assembly U radu su analizirane političke strategije triju dominantnih ideoloških struja među Slovencima početkom 20. stoljeća s ciljem identifikacije funkcije koju je unutar tih strategija zauzimala jezična politika. Autor se pritom fokusira na slovenske percepcije odnosa hrvatskoga i srpskoga jezika, (ne)sklonost slovenskih političara približavanju slovenskoga hrvatskome jeziku i način na koji bi se eventualno približavanje trebalo provesti. Slovenski su liberali prije formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca smatrali da Slovenci moraju postati dio čvrste monolitne cjeline, pa je zato dio zagovarao jezično pretapanje svih Južnih Slavena u Jugoslavene. Pojedini su se slovenski liberali uistinu zalagali za odricanje slovenske jezične samobitnosti, no kulturno stapanje u jednu jugoslavensku cjelinu nije impliciralo samo jednosmjerno širenje srpskih kulturnih elemenata na druge Južne Slavene, nego je taj proces uključivao i reciprocitet,što je značilo očekivanje da će i Srbi prihvatiti dio kulture te jezika katoličkih Južnih Slavena. Katolički narodnjaci, unatoč početnom suzdržanijem stavu od liberala, početkom 20. stoljeća također sve više naginju ideji hrvatsko-slovenskoga naroda, smatrajući da je za Slovence kroatizacija mnogo bolja od germanizacije. Slovenci bi u tom slučaju od Hrvata trebali preuzeti samo jezik, a na drugim bi kulturnim područjima mnogo više utjecali na Hrvate nego obrnuto. Asimilacija Slovenaca u Hrvate trebala je zapravo omogućiti širenje slovenske kulture. Na trećoj su strani, socijaldemokratskoj, postojale različite, međusobno suprotstavljene ideje. Dio članstva zastupao je ideju širenja kulturnoga jugoslavenstva, uključujući zajednički jezik, bez izrazite političke ambicije spajanja Južnih Slavena u jednu državu. Drugi se dio tome suprotstavio te je zahtijevao samo političko (ne i kulturno) jugoslavenstvo. This paper examines the political strategies of three dominant ideological currents among Slovenians in the early 20 th century with the aim of clarifying the role that lan- guage policy played within these strategies. The author focuses on Slovenian percep- tions of the relationship between Croatian and Serbian languages, the (dis)inclination of Slovenian politicians towards merging the Croatian and Slovenian languages, and the ways in which any potential convergence was to be implemented. Before the formation of the Kingdom of SCS, Slovenian liberals believed that Slovenians should become part of a solid monolithic entity. Therefore, some advocated for the linguistic assimilation of all South Slavs into Yugoslavs. While certain Slovenian liberals indeed supported aban- doning Slovenian linguistic distinctiveness, this cultural assimilation did not imply a one-way spread of Serbian cultural elements to other South Slavs. Rather, it involved rec- iprocity, expecting Serbs to incorporate elements of the culture and language of Catholic South Slavs. Despite initial reservations from the liberals, Catholic populists also began to lean towards the idea of a Croatian-Slovenian nation at the beginning of the 20th cen- tury, considering Croatization as a preferable alternative to Germanization. In this sce- nario, Slovenians would adopt only the Croatian language, with a significant impact on Croats in other cultural areas. Thus, the assimilation of Slovenians into Croats was seen as a way to extend Slovenian cultural influence. Within the social-democratic faction, there were different and opposing ideas. Some members supported the idea of spreading cultural Yugoslavism, including a shared language, without a distinct political ambition to unite South Slavs into a single state. Others opposed cultural convergence altogether and endorsed only political Yugoslavism. jugoslavenstvo jezična politika Slovenci liberali katolički narodnjaci socijaldemokrati Slovenian language Slovenians democracy liberalism populism true false true Hrvaški jezik Angleški jezik Članek v reviji 2025-12-09 16:25:40 2025-12-09 16:30:48 2025-12-23 04:16:56 0000-00-00 00:00:00 2024 0 0 Str. 361-390 issue 67 Vol. 43 2024 0000-00-00 Zaloznikova Objavljeno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 0000-00-00 94(4) 0351-9767 10.22586/pp.v43i67.29027 218895107 11_Ivaskovic.pdf 11_Ivaskovic.pdf 1 50E48D194C07DFDF42C14298F6096082 8c5841a6bf29d3f32cf590ce434c1a1923272df52bab83afc1fdf64c844d36b3 86134eba-d513-11f0-9328-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=223231 https://hrcak.srce.hr/324516 0 7b496e40-d513-11f0-9328-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=223230 Ekonomska fakulteta 0 0 0