20.500.12556/RUL-120552 Razlikovanje jezika u hrvatskom jezikoslovlju u svjetlu de Saussureove strukturalističke teorije Language differentiation in Croatian linguistics in the light of de Saussureʼs structuralist theory Rad se bavi arbitrarnošću kriterija za razlikovanje jezika. U prvom se dijelu sažima strukturalistički pogled na jezik te u kontekstu de Saussureove teorije kritički analizira dio interpretacija strukturalizma u hrvatskom jezikoslovlju, bitan za razlikovanje jezika. Na tim se primjerima argumentira postavka da je jezik uvijek društveni proizvod, a društvo bez povijesti, nacionalnosti, vjere i drugih kulturno-političkih sastavnica ne postoji. U kontekstu određivanja razlike između narječja i jezika na primjeru hrvatskoga jezika primjenjuje se više kriterija (strukturalni, kriterij razumljivosti, genetski, identifikacijski i standardizacijski) te zaključuje kako i unutar pojedinih kriterija nema jasnih granica te se stoga može arbitrirati i glede istovjetnosti/različitosti jezika. Ipak je identifikacijski kriterij najjasniji te je u skladu s temeljnom postavkom o pripadnosti jezika svim njegovim govornicima. Ističe se razlika između legitimnosti i moći u izboru jezične zbilje te naglašava važnost razumijevanja de Saussureova dogovornog pristupa razgraničenju između jezika. The aim of this paper is to discuss the issue of arbitrariness in the context of language differentiation criteria. In the first part, the author summarizes the structuralist view of language and, in the context of de Saussure's theory, critically analyzes certain interpretations in Croatian linguistics, which are essential for distinguishing languages. The author argues that language is always a product of society, and, at the same time, a society without history, nationality, religion and other cultural and political elements does not exist. In the context of determining the differences between languages and between dialect and language, the author applies several differentiation criteria on the Croatian language (structural criterion, intelligibility criterion, genetic criterion, identification criterion and standardization criterion), and concludes that within certain criteria there are no clear boundaries, which causes space for arbitration regarding the question whether two languages are identical or different. However, the identification criterion is the clearest one, and it is consistent with the principle that the language belongs to all its speakers. Finally, the paper emphasizes the difference between the legitimacy and the real power for implementing the linguistic reality and, in this context, emphasizes the importance of understanding the de Saussure's consensual approach. sociolinguistics structuralism dialect criteria legitimacy true false false Hrvaški jezik Angleški jezik Članek v reviji 2020-09-22 11:33:34 2020-09-22 11:44:18 2022-09-01 03:59:30 0000-00-00 00:00:00 2020 0 0 Str. 59-78 br. 2/3 God. 67 2020 0000-00-00 Zaloznikova NiDoloceno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 0000-00-00 81 0021-6925 13620995 11135746 RAZ_Ivaskovic_Igor_2020.pdf RAZ_Ivaskovic_Igor_2020.pdf 1 EE65AD1E9289A099B425CE15996ADB02 57d8c568954797e6d3eee57ffa71f7e01c3481182230c46a7acf948b2a21140f 1e21592a-a1ba-11eb-a523-00155dcfd717 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=135362 https://hrcak.srce.hr/243215 1 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=135363 Ekonomska fakulteta 0 0 0