20.500.12556/RUL-114214 Nature conservation versus forestry activities in protected areas the stakeholders' point of view Očuvanje prirode naprema šumarskim aktivnostima u zaštićenim područjima mišljenje stručnjaka Implementation of nature conservation policy follows two main approaches: the segregation approach based on the spatially separation of protected areas from productive areas, and the integration approach based on the integration of productive and conservation purposes. In many cases, the implementation of nature conservation policy has increased conflicts due to different and competing land use principles, interests, and point of views. The aim of this study is to analyse the stakeholders’ opinions towards possible conflicts, opportunities and obstacles for human activities, and constraints on forest management related to establishment of a new protected area. The study was structured in three main steps: stakeholder analysis, questionnaire survey, and statistical analysis of the collected data. A semi-structured questionnaire was administered by email to a sample of stakeholders in each county involved in the COST Targeted Network TN1401 “CAPABAL” (41 stakeholders in 10 countries). The data were statistically processed to highlight differences between EU28 member countries and non-EU28 countries, and among groups of interest (public administrations, actors of forest-wood chain, universities and research institutes, environmental Non-Governmental Organizations). The results show that the most common type of conflict is that related to the procedure for the establishment of a new protected area with special regard to property rights restrictions and additional bureaucracy. In addition, the results show that the most important opportunity is for the rural development of the marginal areas with special regard to the eco-tourism development, while the most important obstacle is the decrease of forest management practices (loggings) due to the nature conservation constrains. The stakeholders’ point of view is a fundamental starting point to reduce conflicts between nature conservation and human activities and to increase the social acceptance of the nature conservation policy. Zadnjih desetljeća, primjena politike zaštite prirode, zasnovane na principima javnog sudjelovanja, postala je jedna od glavnih izazova za znanstvenike i donositelje odluka. Primjena politike očuvanja prirode slijedi dva osnovna pristupa: izdvajanje na osnovi prostorne podjele zaštićenih područja od prizvodnih, i pristup integracije, na temelju kojega se uključuju proizvodne i zaštitne namjene prostora. U mnogo slučajeva primjena politike očuvanja prirode uzrokovala je porast sukoba radi različitih i kompetitivnih principa korištenja zemlje, različitih interesa i pogleda. Cilj istraživanja je analizirati mišljenja stručnjaka o mogućim sukobima, prilikama i teškoćama za ljudske aktivnosti, ograničenjima u gospodarenju šumom vezano na uspostavu novih zaštićenih područja. Istraživanje je strukturirano u tri osnovna koraka: analiza stručnjaka, anketiranje i statistička obrada prikupljenih podataka. Polustrukturirani upitnik putem emaila poslan je stručnjacima prema planiranom uzorku u svaku zemlju koja je uključena u COST CAPABAL projekt (COST Targeted Network TN1401 “CAPABAL” (41 sudionik u 10 zemalja). Podaci su statistički obrađeni, kako bi se naglasile razlike između EU28 zemalja članica i nečlanica i među institucijama (javna administracija, stručnjaci iz šumarstva i drvne industrije, fakulteta i istraživačkih institucija i okolišnih nevladinih organizacija). Na kraju prikupljanja podataka, sakupljen je 41 upitnik, koji su ispunili stručnjaci podijeljeni na zemlje članice EU (22 upitnika sa udjelom 54% u uzorku), i 19 stručnjaka iz zemalja izvan EU (46%). Promatrajući distribuciju uzorka prema zainteresiranim grupama, 41,5% ispitanika predstavlja javnu administraciju, 29,3% sveučilišta i istraživačke institute, 22% sudjeluje u lancu šuma-drvo, 7,3% su članovi nevladinih okolišnih udruga. Rezultati pokazuju da su najčešće vrste sukoba one koje su vezane za procedure uspostave novih zaštićenih zona, s posebnim naglaskom na ograničenja prava vlasništva i dodatno administriranje. Sudionici iz zemalja koje nisu EU28 članice, više su naglasile važnost ograničenja lovnih aktivnosti kao potencijalni sukob u usporedbi za sudionicima iz EU28 zemalja članica. Vezano na mogućnosti i ograničenja ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, rezultati su pokazali da je razvoj ekoturizma jedna on najznačajnijih prilika za razvoj ruralnih marginalnih područja. Najveća zapreka je otežano gospodarenja šumom (pridobivanje drva) vezano za zahtjeve očuvanja prirode. Konačno, rezultati pokazuju da na ispitivanom uzorku najveća zabrinutost u gospodarenju šumom su dodatno vrijeme i novac potreban za nadzor i primjenu aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima. Za ispitanike iz EU28 zemalja članica najveća zabrinutost vezano na aktivnosti gospodarenja šumom je primjena aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima, dok su ispitanici izvan EU28 zemalja istaknuli primjenu pesticida kao najvažniju promjenu u gospodarenju šumom. Stavovi stručnjaka su temeljna početna pozicija koju treba uzeti u obzir kako bi se umanjili sukobi između očuvanja prirode i ljudskih aktivnosti te povećala socijalna uključenost u politiku očuvanja prirode. protected areas Natura 2000 network participatory process conflicts consultation questionnaire survey zaštićena područja mreža Natura 2000 participatorni proces sukobi konzultacije anketni upitnik true false true Angleški jezik Hrvaški jezik Podatek o licenci CC BY-NC-ND 4.0 je naveden v zapisu za nadrejeno revijo na portalu Hrčak – https://hrcak.srce.hr/sumlist. (Datum opombe: 16. 5. 2025) Članek v reviji 2020-02-19 13:44:19 2020-02-19 13:44:19 2025-05-19 15:31:35 0000-00-00 00:00:00 2019 0 0 KLJUČNE BESEDE: zavarovana območja, Natura 2000, participacija, konflikti, dialog, anketni vprašalnik Str. 307-318 no. 7/8 Vol. 143 2019 0000-00-00 Zaloznikova Objavljeno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 0000-00-00 630*9 0373-1332 10.31298/sl.143.7-8.2 5468582 30498 201903070.pdf 201903070.pdf 1 741B68582E14236416422EB96B27BDDE 923e5aaa13c0861cb9821afd4432bc8c725808ae60e03279e6cc9e676071ec78 dd796ccc-1511-11f0-b232-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=201555 https://hrcak.srce.hr/225320 0 d54eafca-1511-11f0-b232-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=201554 https://hrcak.srce.hr/clanak/328407 0 12ab97af-325b-11f0-b232-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=210421 https://www.sumari.hr/sumlist/sadrzaj.asp?gb=B7-8/2019 0 ad59ec79-325a-11f0-b232-0050569b8976 https://repozitorij.uni-lj.si/Dokument.php?lang=slv&id=210418 Biotehniška fakulteta 0 0 0