<?xml version="1.0"?>
<metadata xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><dc:title>Slovenski odnos prema (kon)federalizmu, autonomaštvu i unitarizmu od Vidovdanskoga ustava do izbora 1923. godine</dc:title><dc:creator>Ivašković,	Igor	(Avtor)
	</dc:creator><dc:subject>jugoslavenstvo</dc:subject><dc:subject>Slovenci</dc:subject><dc:subject>Kraljevina Srba</dc:subject><dc:subject>Hrvata i Slovenaca</dc:subject><dc:subject>federalizam</dc:subject><dc:subject>unitarizam</dc:subject><dc:description>U članku se preko objava časopisa i memoarskih zapisa istaknutih pojedinaca analizira odnos slovenske političke sfere prema kulturnom i teritorijalnom aspektu jugoslavenstva u periodu od donošenja Vidovdanskoga ustava do izbora 1923. S teritorijalnoga je aspekta u svim dijelovima političkoga spektra u Slovenaca primjetna želja za pridruživanjem Bugara jugoslavenskoj državnoj zajednici. Dok je za slovenske liberale to bio prirodan slijed događaja kojemu su težili u skladu sa svojom panslavenskom ideologijom, kod pretežnoga dijela konzervativaca to je bio put prema smanjenju unutardržavnoga srpskog pritiska. Istovremeno su u svim segmentima slovenske politike neposredno nakon donošenja Vidovdanskoga ustava primjetni određeni elementi autonomaštva, koje je egzistiralo čak i u dijelu unitarizmu sklonih liberala. Ipak, unatoč unutarnjim rascjepima, političku pobjedu u proučavanom razdoblju odnose slovenski konzervativci. Iako se njihova vizija jugoslavenstva i s teritorijalnoga i s kulturnoga aspekta znatno razlikovala od vizija tadašnjih vlasti, konzervativci koriste umjerenu opozicijsku retoriku te izvlače korist iz djelomičnoga preklapanja njihovih taktičkih planova s vizijama radikala, što će poslije dovesti i do suradnje najveće slovenske i srpske političke opcije. S druge strane, iako socijaldemokrati i komunisti nisu imali izabranih predstavnika na izborima, slovenski su komunisti u tom razdoblju bili jedni od inicijatora prava na samoodređenje naroda. To je ubrzo uključeno kao temeljna odrednica u program Komunističke partije Jugoslavije, a borba protiv centralizma postala je temeljnom sastavnicom njezine strategije uspona na vlast.</dc:description><dc:date>2025</dc:date><dc:date>2026-02-27 16:23:13</dc:date><dc:type>Članek v reviji</dc:type><dc:identifier>180009</dc:identifier><dc:identifier>UDK: 94(497.1)"1914/1918"</dc:identifier><dc:identifier>ISSN pri članku: 0590-9597</dc:identifier><dc:identifier>DOI: 10.22586/csp.v57i1.34525</dc:identifier><dc:identifier>COBISS_ID: 245789187</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language><dc:rights>Na spletni strani založnika navedeno, da članki izhajajo pod licenco CC BY-NC 4.0.</dc:rights></metadata>
