<?xml version="1.0"?>
<metadata xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><dc:title>Održiva proizvodnja električnih spojeva od pune žice</dc:title><dc:creator>Logar,	Andraž	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Klobčar,	Damjan	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Nagode,	Aleš	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Trdan,	Uroš	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Černivec,	Gregor	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Bušić,	Matija	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Milčić,	Miodrag	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Milčić,	Dragan	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Zdravković,	Nataša	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Vuherer,	Tomaž	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Đurić,	Aleksija	(Avtor)
	</dc:creator><dc:subject>solid copper wires</dc:subject><dc:subject>ultrasonic welding</dc:subject><dc:subject>soldering</dc:subject><dc:subject>joint strength</dc:subject><dc:subject>electrical conductivity</dc:subject><dc:subject>sustainability</dc:subject><dc:description>Održive tehnologije spajanja važni su proizvodni procesi za proizvodnju visokokvalitetnih električnih spojeva. Visokokvalitetni električni spojevi moraju imati visoku električnu i toplotnu provodljivost kako bi se smanjili gubici energije tokom životnog veka, moraju imati visoka mehanička svojstva da bi postigli dug vek trajanja i moraju biti proizvedeni sa što manjom potrošnjom energije. U ovom radu, podređena su svojstva punih žičanih električnih spojeva proizvedenih ultrazvučnim zavarivanjem i lemljenjem. Ultrazvučno zavarivanje punih bakrenih žica izvedeno je sa bakarnim prstenom. Poseban fokus ove studije je na potrošenoj energiji koja se koristi za proizvodnju ovih spojeva. Istraživanje je uključivalo ispitivanje električne otpornosti, te ispitivanje nosivosti na ljuštenje i zatezanje. Rezultati električnog otpora pokazali su sličan električni otpor između dva procesa. Kada je riječ o nosivosti rezultati pokazuje da su ultrazvučni spojevi postigli veću mehaničku nosivost. Najvažniji rezultat je da je ultrazvučno zavarivanje potrošilo samo 11% energije za proizvodnju spoja u odnosu na zalemljene spojeve.</dc:description><dc:date>2024</dc:date><dc:date>2025-03-03 11:42:33</dc:date><dc:type>Neznano</dc:type><dc:identifier>167601</dc:identifier><dc:identifier>UDK: 621.791</dc:identifier><dc:identifier>DOI: 10.46793/Zavarivanje24.S3.1L</dc:identifier><dc:identifier>COBISS_ID: 227796739</dc:identifier><dc:identifier>OceCobissID: 158382857</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></metadata>
