<?xml version="1.0"?>
<metadata xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><dc:title>Adhezija bakterije vrste Escherichia coli na kuhinjske površine - bukev, kamen, iveral in Teflon</dc:title><dc:creator>Blagojević,	Vesna	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Bohinc,	Klemen	(Mentor)
	</dc:creator><dc:creator>Zore,	Anamarija	(Komentor)
	</dc:creator><dc:creator>Fink,	Rok	(Recenzent)
	</dc:creator><dc:subject>magistrska dela</dc:subject><dc:subject>sanitarno inženirstvo</dc:subject><dc:subject>bakterijska adhezija</dc:subject><dc:subject>kuhinjske površine</dc:subject><dc:subject>lastnosti površin</dc:subject><dc:subject>UV dezinfekcija</dc:subject><dc:description>Uvod: Mikrobiološka kontaminacija površin, ki prihajajo v stik z živili predstavlja velik higienski problem, saj lahko mikroorganizmi povzročijo kvarjenje živil in okužbe povezane s hrano. Eden glavnih vzrokov za pojav izbruhov okužb povezanih s hrano, je sekundarna kontaminacija živil z mikroorganizmi, pritrjenimi na kuhinjske površine. V domačih kuhinjah so z mikroorganizmi najpogosteje onesnažene deske za rezanje, različni kuhinjski pripomočki, krpe, kuhinjski ročaji ter kuhinjski pulti. Prvi in najpomembnejši korak za mikrobiološko kontaminacijo površin, je adhezija tj. začetni privlak med mikroorganizmi in površino ter pritrjevanje celic na površino. Na bakterijsko adhezijo vplivajo dejavniki okolja, lastnosti površin ter lastnosti mikroorganizmov. Namen: Namen naše študije je bil ugotoviti stopnjo adhezije bakterije Escherichia coli na pogosto uporabljene kuhinjske površine (bukev, granit, iveral in Teflon) ter ugotoviti vpliv UV-C svetlobe na preživetje Escherichia coli na izbrani površini. Metode dela: Vse analizirane površine so bile izpostavljene enakim okoljskim dejavnikom. Vzorčnim površinam smo določili hrapavost, omočljivost in pretočni potencial. Število adheriranih bakterijskih celic smo določali po metodi decimalne razredčitve, s sprotnim nacepljanjem na gojišče. Učinkovitost UV dezinfekcije smo določali takoj po kontaminaciji izbrane površine z bakterijo Escherichia coli in po 24 urni inkubaciji. Rezultati: Največja hrapavost je bila izmerjena na lesu, sledita pa mu Teflon in iveral. Najbolj hidrofoben material je Teflon, sledijo pa mu les, iveral in granit. Vse vzorčne površine imajo negativen naboj. Rezultati kažejo, da je največja stopnja adhezije bakterije Escherichia coli izmerjena na Teflonu, sledi iveral, les in granit. Ugotovili smo tudi, da je učinkovitost UV dezinfekcije nižja po 24 urni inkubaciji. Razprava in zaključek: Na podlagi rezultatov smo ugotovili, da na adhezijo Escherichia coli na izbrane kuhinjske površine bolj vpliva hidrofobnost, kot površinska topografija. Ugotovili smo tudi, da je po tretiranju z  UV-C svetlobo po 24 urni inkubaciji bakterij na površini Teflona preživelo več bakterijskih celic, kot pri tretiranju z UV-C svetlobo neposredno po kontaminaciji površine z Escherichia coli.</dc:description><dc:publisher>[V. Blagojević]</dc:publisher><dc:date>2022</dc:date><dc:date>2022-09-11 07:45:34</dc:date><dc:type>Magistrsko delo/naloga</dc:type><dc:identifier>140127</dc:identifier><dc:identifier>UDK: 614</dc:identifier><dc:identifier>VisID: 115844</dc:identifier><dc:identifier>COBISS_ID: 120955139</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></metadata>
