<?xml version="1.0"?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><rdf:Description rdf:about="https://repozitorij.uni-lj.si/IzpisGradiva.php?id=68582"><dc:title>Tree-ring chronology of pedunculate oak (Quercus robur) and its potential for development of dendrochronological research in Croatia</dc:title><dc:creator>Čufar,	Katarina	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Šefc,	Bogoslav	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>De Luis,	Martin	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Morgós,	András	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Grabner,	Michael	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Merela,	Maks	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Trajković,	Jelena	(Avtor)
	</dc:creator><dc:subject>dendrokronologija</dc:subject><dc:subject>dob</dc:subject><dc:subject>Quercus robur</dc:subject><dc:subject>dendroklimatologija</dc:subject><dc:subject>telekonekcija</dc:subject><dc:subject>heterokonekcija</dc:subject><dc:description>U radu je predstavljena lokalna kronologija godova hrasta lužnjaka (Qercus robur) iz Kobiljaka pokraj Zagreba, Hrvatska (16º09’ E, 45º49’ N, 140 m n.m.). Temelji se na 17 stabala i obuhvaća 127 godina, i to razdoblje od 1883. do 2009. Za dendroklimatološku analizu primijenjen je optimalan replicirani dio rezidualne inačice kronologije ARSTAN sa SSS&gt;0,80 (dužina 88 godine, razdoblje 1922. – 2009.). Analiza je pokazala pozitivan učinak lipanjskih oborina na promjene širine godova, dok je učinak temperature u istome mjesecu negativan. Usporedba s 40 dostupnih hrastovih kronologija iz okolnih zemalja potvrdila je telekonekciju s dvije lokalne kronologije hrasta iz Austrije, dvije iz Mađarske i tri iz Slovenije. Ona također pokazuje dobru heterokonekciju, tj. sličnost s kronologijama bukve (Fagus sylvatica) s različitih staništa u Sloveniji. Sličnosti se mogu pripisati odgovoru na zajedničke klimatske čimbenike. Rezultati upućuju na zaključak da ta kronologija može biti dobro polazište za izradu dulje regionalne kronologije hrasta u Hrvatskoj i susjednim državama, koja bi onda mogla imati različite namjene, uključivši i datiranje objekata kulturne baštine.</dc:description><dc:publisher>Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu: Hrvatsko šumarsko društvo</dc:publisher><dc:date>2014</dc:date><dc:date>2015-07-10 21:08:04</dc:date><dc:type>Delo ni kategorizirano</dc:type><dc:identifier>68582</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></rdf:Description></rdf:RDF>
