<?xml version="1.0"?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><rdf:Description rdf:about="https://repozitorij.uni-lj.si/IzpisGradiva.php?id=176046"><dc:title>Slovenske federalističke ideje i odnos prema Hrvatskoj (republikanskoj) seljačkoj stranci od 1923. do 1928.</dc:title><dc:creator>Ivašković,	Igor	(Avtor)
	</dc:creator><dc:subject>Slovenci</dc:subject><dc:subject>federalizam</dc:subject><dc:subject>Kraljevina Srba</dc:subject><dc:subject>Hrvata i Slovenaca</dc:subject><dc:subject>komunisti</dc:subject><dc:subject>Slovenska narodna stranka</dc:subject><dc:subject>Hrvatska republikanska seljačka stranka</dc:subject><dc:subject>Stjepan Radić</dc:subject><dc:description>Članak  prikazuje  pozicioniranje  slovenskih  stranaka  nakon  izbora  1923.,  odnosno  mijenjanje njihovih političkih taktika te unutarstranačko fragmentiranje. Autor pri-tom  analizira  implikacije  tih  modifikacija  na  odnos  slovenskih  političkih  grupacija  prema federalističkoj jugoslavenskoj ideji i najjačoj hrvatskoj političkoj grupaciji, Hr-vatskoj  (republikanskoj)  seljačkoj  stranci,  te  njezinu  predsjedniku  Stjepanu  Radiću.  Slovenske političke grupacije glede predmetnih pitanja nisu bile jedinstvene. Sloven-ski su konzervativci nastojali ojačati svoj položaj umjerenijim djelovanjem prema srp-skim strankama te su nakon 1923., uslijed gubljenja povjerenja u Narodnu radikalnu stranku i slabih rezultata njihove hrvatske filijale, Hrvatske pučke stranke, pokušali redefinirati svoja politička partnerstva. Suradnja s Hrvatskom (republikanskom) se-ljačkom strankom ipak nikad nije postigla zavidnu razinu, za što je uzroke potrebno tražiti  manje  u  ideološkim  temeljima  i  nešto  više  u  karakternoj  nekompatibilnosti  njihovih vođa. S druge su strane slovenski liberali, iako na ideološki iskrenim unita-rističkim polazištima, kohezivni faktor s Radićem pronašli u protuvelikosrpstvu, koje je obilježilo njihovu suradnju sve do ljeta 1928. Komunisti su se pak, kako zbog vlasti-tih svjetonazora tako i zbog otvorenoga konflikta s državnim vlastima i djelovanja u ilegali, najradikalnije suprotstavljali unitarističkoj doktrini te su pritom simpatizirali s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. U tom su se okviru bili spremni konfrontirati i sa srpskim dijelom Komunističke partije Jugoslavije.</dc:description><dc:date>2024</dc:date><dc:date>2025-11-19 12:30:11</dc:date><dc:type>Članek v reviji</dc:type><dc:identifier>176046</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></rdf:Description></rdf:RDF>