<?xml version="1.0"?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><rdf:Description rdf:about="https://repozitorij.uni-lj.si/IzpisGradiva.php?id=169941"><dc:title>Jugoslavenske državne ideje među Slovencima u 1918</dc:title><dc:creator>Ivašković,	Igor	(Avtor)
	</dc:creator><dc:subject>prvi svjetski rat</dc:subject><dc:subject>Slovenci</dc:subject><dc:subject>jugoslavenstvo</dc:subject><dc:subject>Anton Korošec</dc:subject><dc:subject>Ivan Šusteršič</dc:subject><dc:subject>Dragotin Gustinčič</dc:subject><dc:description>U članku se analizira razvoj jugoslavenskih vizija u Slovenaca u periodu od početka 1918. do 1. prosinca iste godine, kada je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina SHS). To je, naime, razdoblje u kojem se Slovenska pučka stranka (SLS) postupno odriče koncepta Svibanjske deklaracije i uključivanja slovenskih teritorija u južnoslavensku jedinicu unutar Habsburške Monarhije, a potom prihvaća i koncept sjedinjenja sa Srbijom. Unatoč naizgled kohezivnom djelovanju Slovenaca, posebice onim između dominantnih struja slovenskih konzervativaca i liberala, različite su polove slovenske političke scene ipak razdvajale značajne ideološke razlike, koje su se reflektirale i na temeljne geopolitičke parametre zamišljene države. Pored toga su i unutar pojedinih struja postojali pojedinci ili stranački disidenti koji su razvijali alternativne jugoslavenske vizije, a ovaj članak prikazuje dvije od njih, ideju Ivana Šusteršiča i viziju Dragotina Gustinčiča. Autor pritom identificira njihove razlike u odnosu prema zahtjevima iz Svibanjske deklaracije te na kraju prikazuje okolnosti koje su presudno utjecale na način slovenskog sudjelovanja u kreiranju Kraljevine SHS.</dc:description><dc:date>2023</dc:date><dc:date>2025-06-23 16:25:34</dc:date><dc:type>Članek v reviji</dc:type><dc:identifier>169941</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></rdf:Description></rdf:RDF>
