<?xml version="1.0"?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><rdf:Description rdf:about="https://repozitorij.uni-lj.si/IzpisGradiva.php?id=151774"><dc:title>Razlike u fizičkoj aktivnosti adolescenata različitih polova uzrasta od 12 do 15 godina različitim danima u nedelji</dc:title><dc:creator>Štemberger Vučko,	Vesna	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Petrušič,	Tanja	(Avtor)
	</dc:creator><dc:subject>dečaci</dc:subject><dc:subject>devojčice</dc:subject><dc:subject>fizička aktivnost</dc:subject><dc:subject>sport</dc:subject><dc:description>Postizanje preporučenog dnevnog nivoa fizičke aktivnosti (FA) kod dečaka i devojčica adolescenata pomaže u poboljšanju njihovog kardiovaskularnog zdravlja, održavanju zdrave telesne težine i unapređenju mentalnog zdravlja. Svrha ovog istraživanja bila je da se utvrdi da li postoje statistički značajne razlike između dečaka i devojčica uzrasta od 12 do 15 godina u odnosu na uzrast i količinu FA različitim danima u nedelji. Uzorak je obuhvatio 606 učenika 7, 8. i 9. razreda iz četiri slovenačke osnovne škole koji su učestvovali u istraživanju popunjavanjem upitnika (IFAQ; International Physical Activity Questionnaire, 2006). Korišćen je kvantitativni pristup istraživanju i metoda je bila uzročno-neeksperimentalna. Šapiro-Vilkov test je korišćen da se utvrdi da li su podaci normalno raspoređeni na statistički značajnom nivou rizika (p &gt; 0,05). Zbog narušene normalnosti distribucije varijabli (p &lt; 0,001), za utvrđivanje statistički značajnih razlika između polova korišćen je neparametarski ManVitnijev test, a za utvrđivanje statistički značajnih razlika između starosnih grupa korišćen je Kraskal-Volisov test. Dečaci su bili statistički značajno aktivniji od devojčica svih dana u nedelji osim srede (pon.: p=0,018; utorak: p=0,001; četvrtak: p=0,020; petak: p=0,015, subota: p=0,012; nedelja: p=0,001). Značajne razlike u nivoima FA između učenika sedmog, osmog i devetog razreda javljale su se samo nedeljom (p&lt;0,001), pri čemu su se nivoi FA menjali sa uzrastom učenika. Nalazi studije da su dečaci adolescenti statistički značajno aktivniji od devojčica izazivaju zabrinutost zbog rodnih razlika u učešću u FA tokom ovog kritičnog razvojnog perioda. Takve razlike mogu doprineti dugoročnim zdravstvenim posledicama i produžiti rodne nejednakosti u ukupnoj kondiciji i dobrobiti. Uočene razlike u FA između dečaka i devojčica tokom adolescencije naglašavaju potrebu za ciljanim intervencijama i strategijama za promovisanje i poboljšanje FA među devojčicama. Rešavanje osnovnih faktora koji doprinose nižim nivoima aktivnosti među devojčicama je od suštinskog značaja za promovisanje pravednijeg i inkluzivnijeg pristupa promociji FA.</dc:description><dc:date>2023</dc:date><dc:date>2023-10-20 07:24:38</dc:date><dc:type>Članek v reviji</dc:type><dc:identifier>151774</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></rdf:Description></rdf:RDF>
